
Maribor, 12.09.2000
Primedbe na "Priročnik za uporabo katalogizacijskih pravil"
Za recenziju je predložen tekst publikacije "Priročnik za uporabo
katalogizacijskih pravil", Narodne in univerzitetne knjižnice iz Ljubljane koju su
uredili: Zlata Dimec, Matjaž Hočevar i Irena Kavčič (urađeno po ugovoru br.
A9-2004-0619-99 s Ministrstvom za znanost in tehnologijo). Publikacija je na prvi pogled
skrenula na sebe pažnju, s obzirom da je u Sloveniji to prvi pokušaj da se za sve vrste
bibliotečke građe u jednom priručniku objedine kataloška pravila i njihova tumačenja,
kao i pravila za održavanje opšteg abecednog imenskog kataloga.
Vredna je namera da se jednim priručnikom tačno popišu i ukratko prikažu kataloška
pravila koja se koriste u sistemu COBISS. Detaljnjim čitanjem priloženog teksta
izdvojile su se primedbe i sugestije koje bi trebalo da budu korisne prilikom ispravljanja
i finalizacije teksta Priručnika. Primedbe su podeljene na opšte, odnosno one koje
iziskuju sistematske dopune, i one koje sežu u koncepcijska neslaganja i nedoumice, potom
na posebne primedbe, gde su uz svako poglavlje priložene najkarakterističnije primedbe.
Opšte primedbe
Da li je promena naslova publikacije uticala na namenu ekspertnog
zadatka?
Naslov "Katalogizacijska pravila, ki veljajo v COBISS-u" u realizaciji je
promenjen i rukopis je predat pod naslovom "Priročnik za uporabo katalogizacijskih
pravil". Naručilac projekta je imao nameru da za učesnike COBISS-a obezbedi
aktuelni popis i pregled kataloških pravila koja se koriste u sistemu COBISS. Prevashodno
s toga što su ona publikovana u brojnoj kataloškoj literaturi, dok deo njih i nije
publikovan, jer potiče iz odluka Komisije za katalogizacijo Zveze bibliotekarskih
društev Slovenije (ZBDS) i kataloške prakse vodećih biblioteka. Kataloška pravila,
koja se koriste u COBISS-u, se svakako najvećim delom poklapaju sa izvornim kataloškim
pravilima. Bilo je, međutim, izuzetaka koje je u sistemu COBISS trebalo prilagoditi
elektronskom uzajamnom katalogu i potrebama korisnika. Autori su i u predloženom tekstu
jedan broj pravila za bibliografski opis prikazali sa svim preuzetim alternativama iz
izvora, bez obzira na njihovu utvrđenu primenu u sistemu COBISS 1 .
U Priručnik je uključena i odluka Komisije za katalogizacijo Zveze bibliotekarskih
društev Slovenije (ZBDS), čiji se pojedini delovi ne bi mogli primeniti u sistemu
COBISS-u zbog neprimerenosti elektronskom katalogu, kao i zbog neprimerenosti interesima
pojedinih članica sistema.
S druge strane, naslov "Priročnik za uporabo katalogizacijskih pravil" ne
precizira o kojim je kataloškim pravilima reč, a ni u jednom poglavlju nema jasnog
opredeljenja prema brojnim kataloškim priručnicima na koje se poziva.
Da li je ovaj Priručnik precizno popisao pravila koja važe u
sistemu COBISS?
Autori su u za tekst priručnika sačinili izbor jednog broja kataloških pravila.
Svako pravilo označeno je skraćenicom jedne ili više publikacija u kojima pravilo može
da se potraži.
Iako je u sadržaju Priručnika najavljen uvod, njega nema u tekstu koji je predložen
za recenziju. Zbog toga su verovatno izostali odgovori na nekoliko važnih pitanja u vezi
sa: kriterijumom za izbor prikazanih kataloških pravila, prikazom odabranih pravila i
tačnom namenom u odnosu na postavljen projektni zadatak.
Za bolje razumevanje kataloških pravila pomoglo bi kratko obrazloženje teorijske
osnove Priručnika, odnosno objašnjenje o preporukama IFLA-e i standardima koji se
trenutno koriste u Sloveniji i u sistemu COBISS, kao i objašnjenje o korišćenju
publikacije "Anglo-American cataloging rules" (AACR2R), na koju se autori
pozivaju i o kojoj je ponešto napisano u poglavlju o odrednicama 2 .
Projektnim zadatkom precizirana je primenjljivost 2 kataloška priručnika, 11
standarda IFLA-e i priručnika za bibliografski opis, za izradu korporativnih odrednica i
uputnica. Delovi ovih priručnika ponekad se preklapaju, isključuju ili se dopunjavaju. U
Priručniku nije navedan tačan popis priručnika za katalogizaciju sa precizno
naznačenim nevažečim članovima. Nedostaje iscrpan popis odluka Komisije za
katalogizcijo ZBDS-a kojima je promenjeno ili dopunjeno neko od publikovanih kataloških
pravila, kao i popis kataloške prakse sa objašnjenjima o tome koje se kataloško pravilo
dopunjuje ili menja.
Dodatno uvodno objašnjenje iziskuje i pozivanje na dva pravilnika za abecedne
kataloge. Publikacije sa sličnim naslovom, ali sa različitim pristupima, traže dodatno
objašnjenje koje je potrebno bibliotekarima početnicima i manje iskusnim bibliotekarima,
kao i čitaocima koji nedovoljno poznaju tradiciju slovenačkog bibliotekarstva. Autori su
"Abecedni imenski katalog", Pavla Kalana, (dalje AIK) citirali samo 4 puta,
međutim, u Priručniku nije dato precizno objašnjenje o njegovoj upotrebi u svojstvu
kataloškog pravilnika 3.
U predgovoru je navedeno da su se autori Priručnika odlučili za kratak prikaz jednog
broja izabranih pravila, dok za "komplikovanije primere" upućuju na
odgovarajući ISBD standard za posebne vrste građe i "Pravilnik i priručnik za
izradbu abecednih kataloga", autora Eve Verone (u daljem tekstu PPIAK). Zbog
činjenice da autori upućuju na ISBD standarde i na PPIAK istovremeno, čini se da bi u
uvodnom delu bilo potrebno detaljnije objašnjenje odnosa koji vladaju između ovih
publikacija 4.
Uvodu bi dobrodošao i stav o aktuelnosti PPIAK-a, do sada najopsežnijeg kataloškog
pravilnika. Kratak osvrt pružio bi informaciju o načinu njegovog korišćenja, o nameni
u katalogizaciji posebne građe, a pogotovo o njegovoj nameni u kontekstu razlike između
standarda i kataloških pravila.
U dokumentu "Dokumentiranje katalogizacijskih pravil, ki veljajo v COBISS-u,
projektna naloga" navedena je namera naručioca da u ovoj fazi obezbedi
"natančni popis pravil, po katerih trenutno poteka katalogizacija v sistemu
COBISS". Predloženi tekst, međutim, sadrži samo odabrana i ukratko prikazana
pravila iz oko 15 priručnika, ali ni u jednom poglavlju ne pruža "natačan popis
pravil, po katerih trenutno poteka katalogizacija v sistemu COBISS". Teško je,
stoga, pretpostaviti da će bibliotekar koji bude koristio ovaj Priručnik, kao što su
autori u predgovoru preporučili, moći da pri "bolj zapletenih primerih",
kataloški zapis sačini prema PPIAK-u ili odgovarajućem ISBD-u, a da pri tome ne
ostatane u dilemi da li ga je sačinio prema važećem ili prevaziđenom pravilu.
Kako su u Priručniku prikazana kataloška pravila?
Autori su Priručnik podelili na četiri dela, a u tri glavna dela prikazali su
kataloška pravila, uz koja su navodili izvore. Prilikom navođenja izvora, autorima su se
ponekad podkrale greške, poput navođenja pogrešnog člana ili posebnog ISBD-a u kome ne
postoji citirani član. Međutim, sistematskim pregledom građe, te greške mogu da se
otklone.
Budućem korisniku priručnika više bi problema zadavao nedostatak veze između
prikazanih pravila i celine svih pravila koja se odnose na tu istu oblast. Na osnovu
projektnog zadatka, moglo se očekivati da će autori u tekstu uvodnih napomena za svako
poglavlje odrediti priručnik koji najbolje odgovara savremenoj kataloškoj praksi u
sistemu COBISS, a potom, na osnovu njega, ukratko prikazati kataloška pravila.
Prvi deo, "Bibliografski opis", uređen je po uzoru na ISBD-a standarde. Ova
koncepcija je uticala na stil prikaza kataloških pravila, između ostalog, i na sledeća
3 načina:
- Priručnikom dominira koncept elementa. Kataloška pravila su, u okviru
područja, raspoređena po redosledu elemenata bibliografskog opisa. Ovakvim konceptom
gubi se refleksija kataloškog postupka, te katalogizator u priručniku neće naći
uputsva za tipične primere, makar ne u onoj meri u kojoj je to bilo moguće u PPIAK-u 5.
- Poznavanje stručnih termina važno je za pronalaženje objašnjenja.
Pronalaženje kataloških pravila zahteva dobro poznavanje stručnih termina, jer naslovi
i međunaslovi ne sugerišu postupak.
- Izostavljeni su određeni delovi koji odlikuju kataloški priručnik, odnosno
pravilnik. Kataloški pravilnik, pored oblika podataka i njihovog redosleda, navodi i
karakteristične situacije na osnovu kojih katalogizator odlučuje kom elementu oni
pripadaju. (npr. u PPIAK postoje međunaslovi kao što su: "Sadržaj kao
podnaslov" ili "Podaci o časopisu ili drugim publikacijama, u kojima je tekst
publikacije bio objavljen, kao podnaslov."
U drugom delu, "Glavni in dodatni vpis", autori su nastojali da daju nov
koncept poglavlju koje se u kataloškim pravilnicima bavi odrednicama glavnih, sporednih i
analitičkih listića. Dobra namera da se poglavlje, po svojoj koncepciji potpuno
prilagođeno lisnim katalozima, osavremeni pristupom koji bi više odgovarao mašinskom
zapisu, u priručniku je realizovana s jednim brojem nedostataka.
- Pojam autor, nasuprot drugim kataloškim pravilnicima, proširen je i na saradnike 6.
Potom se autori dele na "primarne" i "sekundarne", mada to
sistematizaciju autori dalje ne koriste za tumačenje kataloških pravila i do kraja
poglavlja izraz "sekunarni autor" se sreće samo jednom.
- Osnovne termine, koje koriste u objašnjenjima: "osebnu značnicu",
"korporativnu značnicu", "stvarnu značnicu" i "glavni
vpis" i "dodatni vpis", autori su nedovoljno objasnili.
- Postojeća kataloška pravila iz PPIAK-a, razvrstana prema novom kriterijumu, smanjila
su raznolikost pojavnih oblika dela u različitim vrstama jedinica.
Krajnja posledica jeste gubitak brojnih objašnjenja koja postoje u kataloškom
pravilniku na koji se tekst poziva. Nedostaje, na primer, celo poglavlje o zvaničnim
publikacijama 7. Potom, primeri koji su u PPIAK-u
razvrstani u okviru različitih članova (publikacije korporativnog urednika, statuti,
scenariji, registri), u ovom su priručniku navedeni samo uz jednu grupu "Enota
vsebuje eno delo". Na kraju, gubi na značaju i sam PPIAK, jer će manje iskusan
bibliotekar teško moći da se snađe sa sasvim drugačije sistematizovanim pravilima.
Na drugoj strani nov pristup, kao zamena za tradicionalne glavne, sporedne, analitičke
i uputne listiće, važna je tema za automatizovane sisteme. Sa novim kataloškim
pravilnikom, saglasno i iskustvima drugih kataloških sredina sa bogatom tradicijom
automatizovanih kataloga, očekujemo nov pristup i u ovom poglavlju. Do tada bi autorima
bili veoma zahvalni na uvodnom objašnjenju o vezi bibliogragskog zapisa, u njemu
odgovarajućih polja blokova 7 i 4, kao i analitičkih zapisa, te tradicionalnog pristupa
poglavlju "Elementi naslova iz kojih se biraju odrednice".
Opšta pravila za bibliografski opis i pravila za posebne vrste
građe
Priručnik se našao pred zadatkom da se u jednom dokumentu sistematizuju pravila za
različitu bibliotečku građu. Sa ovim problemom nisu se susreli ni PPIAK, a ni ISBD
standardi, te su se autori priručnika našli pred posve novim zadatkom. S druge strane,
korisno iskustvo za izradu ovakvih priručnika nalazi se u AACR2 pravilniku, a opšte
uputstvo nalazi se i u predgovoru PPIAK-a, deo 2, Bibliografski opis. U oba slučaja
preporučuje se izdvajanje opštih pravila za sva područja bibliografskog opisa. Autori
priručnika su to i učinili, međutim, na delimično nepregledan način. Jasno odvajanje
opštih pravila od pravila za posebne vrste građe čini se mogućim na jedan od dva
načina:
- proširenjem poglavlja "Uvodne opombe" sa opštim pravilima za sva područja;
- izdvajenjem opštih pravila na početku svakog područja.
Do pravila za posebnu vrstu građe, koja su u Priručniku nesistematično i nejasno
označena, bibliotekari bi lakše dolazili, ako bi ona bila označena punim nazivom.
Koliko je kataloških pravila prikazano u ovom Priručniku?
Broj navedenih pravila varira od jednog do drugog poglavlja.
U delu "I. Bibliografski opis", koji se rađen na osnovu ISBD publikacija,
navedeni su:
- "Območje naslova in navedba odgovornosti" - svi drugi i treći nivoi
numeracije (pod prvim nivoom podrazumevam "območje"), dok su četvrti
selektivno prikazani.
- "Območje izdaje" - svi drugi, kao i veći deo trećih nivoa. Četvrtih nivoa
u ovom poglavlju nema.
- "Območje posebnih podatkov o gradivu" - svi drugi nivoi. Treći nivoi nisu
preuzimani.
- "Območje založništva, distribucije" - svi drugi nivoi i otprilike polovina
trećih nivoa. Četrvrti nivoi ne postoje.
- "Območje fizičnega opisa" - svi drugi nivoi. Treći i četvrti nivoi nisi
navođeni
- "Območje zbirke" - svi drugi nivoi.
- "Območje opomb" - preuzeto je gotovo u celini.
- "Območje standardne številke in pogojev dostopnosti" - svi drugi nivoi.
Treći nivoi nisu uzimani u obzir.
- "Monografske publikacije v več zveskih/kosih" - nije u vezi sa ISBD dodatkom
"Stopenjski opis".
- "Članki in drugi sastavni deli":
- "Opis sestavnega dela" - prvi nivo. Drugi, treći i četvrti nivoi nisu
prikazani.
- "Povezovalni element" - prvi nivo. Drugi i treći nivoi nisu prikazani.
- "Identifikacija matične publikacije/enote". - sa manjim izuzecima, preuzeti
su svi nivoi u punom obimu podataka.
- "Lokacija sestavnega dela v matični publikaciji" - svi drugi nivoi.
- "Zbirni zapisi" - tekst nije prikaz kataloških pravila
"II. Glavni in dodani vpis" - preuzet je manji broj članova iz PPIAK-a.
"III. Značnica"
- "Osebna značnica" - u celini su izostavljena imena neevropskog tipa.
- "Korporativne značnice" - detaljno su preneti članovi iz OSKZ, paralelno i
članovi iz PPIAK-a, a dopunjeni su odlukama Komisije za katalogizacijo ZBDS-a.
- "Stvarne značnice" - ukratko su prikazani članovi PPIAK-a.
- "Enotni stvarni naslov" - prikazano je 5 od 15 pravila iz PPIAK-a, čl. 17.
U Priručniku su prikazana brojna kataloška pravila, sigurno u većem broju nego što
je to slučaj sa "The Concise AACR2R". Iscrpnije navođenje broja kataloških
pravila u vezi je s namerom autora da se publikacija samostalno koristi, međutim,
nedovoljno precizna i nepotpuna tumačenja nisu u skladu sa ovom namerom.
Stil
Priručnik je stilski neujednačen. U nekim delovima kataloška pravila su jasno i
precizno interpretirana i lako ih je koristiti neovisno od drugih priručnika. S druge
strane, ima pravila za koja su dati samo naslovi i primeri bez objašnjenja. Između tih
krajnosti nalazi se jedan broj nejasno i neprecizno prikazanih pravila. Takvi prikazi
kataloških pravila ne sadrže uobičajenu logičku strukturu kataloškog pravila prema
kojoj ga je moguće podeliti na dva dela: prvi, tzv. "uslov" i drugi, tzv.
"akciju". U priručniku postoje i takva objašnjenja koja samo konstatuju neki
podatak na jedinici, na osnovu kojih katalogizator ne saznaje način, odnosno uslove pod
kojima se konstatovani podatak prenosi u kataloški zapis 8.
Jedan broj objašnjenja prikazuje kataloška pravila nedovoljno precizno ili bez
prikazanih svih uslova pod kojim se pravilo primenjuje 9.
Zbog izabranog redosleda prikaza podataka, na jednom mestu se nalazi konstatacija koji
podaci čine oblik nekog elementa, da bi tek nakon nekoliko strana bilo navedeno uputstvo
o načinu prenošenja tih podatka u kataloški zapis. Konstatuje se npr. da na jedinici
može biti navedeno više grupa podataka o odgovornosti, a nakon 2 strane, u rubrici
"Prepis" navodi se kako se s tim podacima postupa u kataloškom zapisu.
Kao uzor za izbor stila, u projektnom zadatku je naznačen "The Concise
AACR2". Ovu publikaciju odlikuje jednostavan i jasan stil, a stručni termini se
koriste uz dosta objašnjenja povezanih sa postupkom katalogizacije. Kataloška pravila su
prikazana skraćeno, navođenjem samo osnovnih principa, međutim, oni su veoma precizno
navedeni. U pogledu stila, Priručnik se, nažalost, razlikuje od propisane publikacije.
Prikaz kataloških pravila znatno se razlikuje od jednog do drugog poglavlja. Jedan broj
prikaza zadržava se samo na utvrđivanju elementa kataloškog opisa ili oblika značnice,
a ne prikazuje celokupno kataloško pravilo 10. Zbog ovih nedostataka,
neiskusni bibliotekar imaće teškoće u proceni kada će objašnjenje iz priručnika
moći da koristi kao uputstvo za katalogizaciju, a kada samo kao informaciju o tome gde da
potraži kataloško pravilo.
Objašnjenja, u kojima je povezano više kataloških pravila, najvećim delom su
napisana u jednom pasusu, zbog čega je teško uočiti različite informacije. Stil koji
se koristi u AACR2R, prema kome se nove informacije pišu u novom redu, učinio bi tekst
preglednijim 11.
Autori su se odlučili da tekst numerišu u više nivoa, što istovremeno služi kao
način grupisanja pravila u celine. Tako, stil iziskuje veliku preciznost u izboru
podataka i njihovom poretku, takođe i dobro grafičko oblikovanje. Priručnik, nažalost,
poseduje upravo takve nedostatke. "Uvodne opombe" su jednom numerisane, a drugi
put nisu, isti nivoi su različito grafički oblikovani itd. Sa ovim nedoslednostima
numerisanje u više nivoa doprinelo je da ceo tekst bude nepregledan, umesto da pomogne
bržem pronalaženju informacije,.
Pojedinačne primedbe
"I. Bibliografski opis"
"0. Uvodne opombe"
- U nivoima bibliografskog opisa navedeno je da oni zavise od vrste publikacije i od
namene zapisa. AACR2R nivoe bibliografskog opisa vezuje samo za njihovu namenu, što je i
u slučaju ovog priručnika preciznije. Autori su potpuni bibliografski zapis namenili za
sloveniku. Međutim, mnoge biblioteke, naročito one sa usko specijalizovanim fondovima,
nemaju interes da na jednom nivou opisuju sloveniku, a na drugom, manje detaljnom, stranu
knjigu. S obzirom da je već rečeno da nacionalna bibliografska ustanova izrađuje
potpuni bibliografski zapis za sloveniku, za ostale biblioteke je dovoljan kriterijum
namena bibliografskog zapisa.
- Nivoi bibliografskih zapisa treba da budu određeni kao najmanji skup podataka za
izabrani nivo. U suprotnom nije moguće tvrditi da su stvarni naslov knjižne zbirke i
podaci o numeraciji dovoljni da se zbirka identifikuje.
- CIP, kao izvor podataka, nije naveden u nama poznatim kataloškim pravilnicima (RAK-WB,
AACR2R).
- Navođenje obaveznih i preporučenih napomena veoma je korisno i pregledno. Međutim,
pitanje je koncepta celog poglavlja opštih pravila da li će se sva opšta pravila za
područje bibliografskog opisa izdvojiti u poglavlje opštih pravila, ili će se ona
navoditi na početku posebnih poglavlja.
- Pod definicijama, dato je samo objašnjenje upotrebe termina "enota", a za
glavne pojmove bibliografskog opisa upućuje se na prilog. Definicije, s jedne strane
zahtevaju precizan izbor osnovnih pojmova, a s druge strane i vrstu iskaza koji odgovara
definicijama. Možda bi ovaj deo u celini trebalo izostaviti iz uvodnih napomena.
- Naslov "Shema ISBD(G)" treba zameniti sa "Elementi in ločila
bibliografskega opisa".
- Među objašnjenjima interpunkcije nedostaje " = " i redosled elemenata na
više jezika.
- U odeljku 0.4 "Raba ločila" trebalo bi precizirati sledeće: "Područja
7 i 8 uvek počinju u novom redu, a na kraju područja 7 nalazi se tačka i onda kada
područje 8 nije navedeno".
- Deo o izvoru podataka pregledno je predstavljen, uključujući i tabelu koja može i
samostalno da se koristi. U odeljku "0.5.1 Zaporedje prednostnih virov", predlog
je da se tekst "Pri opisovanju enote imajo podatki v enoti sami običajno prednost
pred podatki iz drugih virov. .", pojasni s dodatim tekstom: "Ako ni jedan deo
jedinice ne sadrži podatke na osnovu kojih je moguće sačiniti bibliografski opis,
neophodne informacije se uzimaju iz bilo kog izvora".
- Skraćenice posebnih ISBD-a treba zameniti sa punim nazivima.
"1. Območje naslova in navedbe odgovornosti"
- Opšti podaci uz svaki pojedinačni element predstavljeni su neujednačeno.
- U odeljku "1.1 Stvarni naslov", u primerima je, uz naslov, data oznaka građe,
a potom još i skraćenica ISBD-a. Skraćenice su nepotrebne.
- U odeljku "1.1.1.3", koji nema naslova, stoji tekst: Stvarni naslov je
sestavljen iz skupine začetnic ali akronima, če so na predpisanem viru navedeni
poudarjeno. Izpisano obliko, ki se pojavi na predpisanem viru podatkov, a je nismo izbrali
za stvarni naslov, zapišemo kot dodatek k naslovu ali kot navedbo odgovornosti."
Poslednji deo objašnjenja nije jasan, jer nije određeno kada se ispisani oblik uzima kao
podnaslov, a kada kao podatak o odgovornosti. Primeri pokazuju ispisani oblik samo u
funkciji podnaslova. Navedeni član iz PPIAK-a,190/16, takođe govori samo o podnaslovu.
Nedostaju primeri za akronim kao podatak o odgovornosti.
- U odeljku "1.1.1.5 Alternativni naslov", tekst na kraju treba dopuniti
sledećim tekstom: "... , a prvu njegovu reč pišemo velikim slovom." Takođe
treba dodati objašnjenje u vezi sa zarezom iza reči "ali" (odn. odgovarajuće
reči na jeziku publikacije) propisano jezičkim pravilima. Opšte objašnjenje o upotrebi
velikih slova katalogizatoru neće biti dovoljno, pogotovo zbog toga što u odeljku
"1.1.1.5 Alternativni naslov" ne postoji uputnica na ovo opšte pravilo.
- U odeljku "1.1.3 Skupni in podrejeni naslov" piše: ... Pred podrejenim
naslovom je lahko še oznaka podrejenega dela." Ova formulacija morala bi da sadrži
objašnjenje da je oznaka dela sastavni deo stvarnog naslova, ako je navedena na
predlošku.
- U odeljku "1.1.4 Naslov suplementa, razdelka, zvezka itn.", treba pojasniti da
se za svaki deo, odnosno za svaku svesku kreira samostalni zapis. Deo teksta: "Če je
primerno, skupni naslov navedemo v 6. območju.", ne daje objašnjenje koji su oblici
skupnog naslova primereni, a koji nisu. Stoga predlažemo formulaciju: "Podaci o
skupnom naslovu navode se u 6. području."
- U odeljku "1.1.6.2 Enota z več kot enim predpisanim virom podatkov", stoji
sledeće objašnjenje: "Kadar tega kriterija ne moremo uporabiti (bodisi ker enota ne
vsebuje besedila ali ker je vsebina predstavljena v dveh ali več jezikih in/ali pisavah),
za vir podatkov o stvarnem naslovu izberemo prvega od dveh ali več zaporednih
virov." Ovde je, verovatno, trebalo da bude reč o podacima s desne naslovne strane,
pa tekst treba u tom smislu ispraviti.
- U odeljku "1.1.7 Prepis", navedeno pravilo sadrži 2 sasvim nezavisna
objašnjenja: objašnjenje o skraćivanju i objašnjenje o upotrebi tri tačke (...) u
stvarnom naslovu. Da bi ova objašnjenja bila uočljiva, potrebno je ispisati ih kao nove
pasuse. Oba ova objašnjenja su navedena kao opšta pravila pa bi bilo dobro da na njih
postoji uputnica.
- Publikacije bez stvarnog naslova, u AACR2R i u PPIAK-u izdvojene su u posebnu celinu.
Ona sadrži objašnjenja u vezi s podacima o stvarnim i uporednim naslovima dela jednog
autora, kao i objašnjenja o podacima o stvarnim naslovima, uporednim naslovima i
odgovornostima, ako dela pripadaju različitim autorima. Ovakav način prikazivanja
primereniji je od načina prikazivanja u ISBD standardu, jer je u ovom slučaju reč o
celini kataloških pravila vezanih za ovaj tip jedinica.
- U odeljku "1.1.7.2 Enote brez stvarnega naslova", dobro bi bilo da se, zbog
boljeg razumevanja objašnjenje pod "b)" podeli na: objašnjenja za stare
rukopise bez naslova, objašnjenja za pesme bez naslova i objašnjenja za letke, plakate i
sl.
- Kod izbora glavnog stvarnog naslova često se koristi "grafični poudarek".
Iako se grafički izgled uzima kao kriterijum za izbor podataka i u PPIAK-u, ne treba
zaboraviti na član 190/19 u kome piše: "Pri grafičkom oblikovanju glavnog naslova
i glavnog stvarnog naslova često se ne vodi računa o razlici između glavnog stvarnog
naslova i nadnaslova i podnaslova. Zbog toga pri odluci gde da se povuče granica između
ta dva elementa, treba prije svega uzimati u obzir jezički i smisaoni odnos tih
elemenata, a ne njihov grafički oblik."
- U odeljku "1.4.1 Dodatek k naslovu", nedostaje objašnjenje o navođenju
podnaslova koji je različit od onoga sa naslovne strane i nalazi se na drugom mestu u
publikaciji.
- U odeljku "1.4.1 Dodatek k naslovu", dobro bi došla objašnjenja o podacima o
sadržaju sa naslovne strane kao elementima podnaslova, o podacima o likovnim i drugim
prilozima sa naslovne strane kao podacima o podnaslovu, o podacima o doktorskoj
disertaciji, magistarskom radu i sl.
- U odeljku "1.4.2 Enota brez stvarnega naslova", iza teksta "Podatek iz
predpisanega vira podatkov, ki predstavlja dodatek k naslovu in se nanaša na vsa dela, ki
jih enota vsebuje, ... " nedostaje primer.
- U odeljku "1.5.2.2", koji nema naslova, iza teksta objašnjenja nedostaje
sledeće: "Ako se ovakav podatak ne nalazi na naslovnoj strani, može da se izostavi
iz kataloškog opisa".
- Prema rasporedu objašnjenja u priručniku, u odeljku "1.5.4.2", koji nema
naslova, konstatovano je da postoji i više od jednog podatka o odgovornosti, međutim,
podatak o načinu na koji se ti podaci unose u kataloški opis nalaze se tek u odeljku
"1.5.5.7", koji nema naslova. Ovi podaci su u AACR2R i u PPIAK-u dati u okviru
jednog člana.
- U odeljku "1.5.5.8", koji nema naslova, nedostaje primer.
"2. Navedba izdaje"
- U odeljku "2.1.1 Izrazi za navedbo izdaje", treba među citiranim ISBD-jima
naznačiti da se navedeno pravilo nalazi i u ISBD(S)-u.
- U odeljku "2.1.2 Prepis navedbe izdaje", tekst: "Navedbo izdaje z enote
prepišemo dobesedno. Če ni vzeta iz predpisanega vira podatkov, jo navedemo v oglatem
oklepaju. Uporabljamo lahko standardne okrajšave. ...", treba zameniti s tekstom:
"Izraz 'izdanje' i srodne izraze na drugim jezicima, ako su dati u nominativu, treba
zameniti standardnim skraćenicama iz priloga. ... "
"Propratne reči koje se javljaju u podatku o izdanju, a karakteristične su za
njegov opis, unose se tačno prema predlošku.
Ako se među njima nađu reči koje nisu karakteristične za identifikaciju izdanja, mogu
se, prema pravilima za ispuštanje dela teksta, izostaviti.
Propratne reči, koje se ne navode u primarnom izvoru, navode se u području 7 kataloškog
opisa."
- U odeljku "2.1.4.2", koji nema naslova, na kraju objašnjenja treba dodati:
". iza ostalih elemenata koji se odnose na taj rad, i od njih se odvaja
zarezom."
- U odeljku "2.1.4S", koji nema naslova, nerazumljivo su označena posebna
pravila za serijske publikacije.
- U odeljku "2.3.1 Navedbe posameznikov ali korporacij, odgovornih za izdajo",
prvi primer daje samo podatak o izdanju, ostali primeri daju i stvarni naslov i podatak o
izdanju.
- U odeljku "2.3.3 Navedbe odgovornosti za prvo izdajo ali vse izdaje" nedostaje
primer.
- U odeljku "2.3.3", pre objašnjenja za uporedne podatke, treba navesti i
izuzetak: "Ali kad takav podatak o odgovornosti tvori jezičnu celinu s podatkom o
izdanju, ili je smisaono vezan uz podatak o izdanju, u kataložnom se opisu unosi, zajedno
sa podatkom o izdanju, u skupinu 2." Objašnjenje za uporedne podatke treba dati u
novom redu.
- Ovo poglavlje bilo bi korisno dopuniti objašnjenjima za: faksimile, reprinte, otiske i
sl., koja su data u uvodnim napomenama PPIAK-a.
"3. Območje posebnih podatkov o gradivu (ali o vrsti
publikacije)"
- U ovom poglavlju, pravila za posebne vrste građe jasnije su označena.
- U odeljak "3.S.2 Vzporedna navedba številčenja" uneti su primeri i
objašnjenje za više sistema numeracije.
"4. Območje založništva, distribucije itn."
- Objašnjenja o korišćenju interpunkcije ovde se prvi put javljaju i u okviru teksta.
- Za odeljak "4.0.1 Vsebina in raba ločil" izvor je i PPIAK, član 205.
- U odeljku "4.1.3 Več krajev izida/distribucije" piše: "Pred drugim in
vsakim naslednjim krajem izida/distribucije je presledek, podpičje, presledek ( ; ). Če
ima založnik sedež v več krajih, navedemo do tri kraje; če jih je več, navedemo prvi
kraj in mu v oglatem oklepaju dodamo kratico etc. ". U PPIAK-u jasno piše da se
više nego jedan podatak navodi samo onda ako su podaci navedeni na naslovnoj strani,
odnosno na zameni za naslovnu stranu. Ako su navedeni na drugim mestima u publikaciji,
podaci se ne navode.
- U odeljku "4.1.4 Dodatni podatki h kraju izida/distribucije" prihvaćeno je
označavanje dodataka u okviru uglastih zagrada "( )", koje propisuje ISBD, a
odustalo se od PPIAK-a, član 206/5, pa se sada ispravljaju zapisi iz OCLC-a.
- U odeljak "4.1.6 Kraj izida/distribucije ni naveden" unutar teksta treba
ubaciti označeni tekst. "Če kraj izida/distribucije ni naveden in ga lahko
ugotovimo, ga navedemo u nominativnu na izvornom jeziku v oglatem oklepaju. .".
- Odeljak "4.2.1.2", koji nema svoj naslov, nedovoljno je jasan. Upotreba izraza
"samozaložnik" i "individualni založnik" bi trebalo objasniti,
pogotovo što PPIAK ne pravi razliku među ovim izrazima. Potom, posle teksta ". Če
je pri samozaložnikih naveden izraz "samozaložba", ga prepišemo v skrajšani
obliki (samozal.).", treba dodati sledeći tekst: "Odgovarajuću reč na drugom
jeziku pišemo u punom obliku." Sledeći deo ovog tumačenja: ". Če je
samozaložnik avtor ali katerikoli sodelavec pri enoti/publikaciji, podatek prepišemo z
besedami, kot je naveden na predlogi", trebalo bi zameniti s tekstom bi po smislu
bilo bliže tekstu PPIAK-a: "Ako podatak o nakladničkoj djelatnosti individualnog
nakladnika ili suradnika tvore jezičku cjelinu sa podacima o odgovornosti, a na
predlošku nema posebnog podatka o nakladniku, u kataložni opis skupine 4 unosi se u
uglatoj zagradi ime individualnog nakladnika, i to sa kraticom osobnog imena."
- U odeljku "4.2.1.3", koji nema svoj naslov: "Če ime založnika
vključuje ime osebe, po kateri je poimenovan, to ime navedemo v navednicah in ga ne
krajšamo". Treba dodati termin kojim bi se naglasilo značenje da je ime osobe
uneseno u znak počasti.
- U odeljku "4.2.1.5", koji nema svoj naslov, postojeći tekst trebalo bi
dopuniti na sledeći način: "Če je založnik naveden skupaj z nadrejeno
organizacijo.", . a naziv nadređenog i podređenog tela su gramatički povezani, u
kataloški opis se tako i unose. Ako gramatički nisu povezani, ". podatke prepišemo
v vrstnem redu s publikacije/enote" i odvajamo ih zarezom."
- Za uporedne podatke o mestu izdanja i izdavača stoji izraz "lahko" koji je
potrebno podrobnije objasniti u odnosu na katalošku praksu u celom COBISS-u.
- U odeljku "4.4.1 Navedba leta izida/distribucije" naznačena je kataloška
praksa za koju nije naveden ni jedan primer.
- U odeljku "4.4.2 Publikacija ima več letnic ali napačno letnico" za
poslednji primer ne postoji tumačenje.
- U odeljku "4.4.3 Publikacija nima letnice izida/distribucije" primer 4 nije
objašnjen kao što su objašnjeni primeri 5 i 7 itd.
- Tekst u odeljku "4.4.4 Publikacijo sestavlja več zveskov/kosov" razlikuje se
od kataloške prakse u COBISS-u. Poslednju rečenicu treba preciznije napisati i navesti
odgovarajuće primere.
- U odeljku "4.6 Ime tiskarja/izdelovalca", u objašnjenju su navedene 2
mogućnosti, a nadalje nije objašnjeno njihovo korišćenje.
"5. Območje fizičnega opisa"
- U odeljku "5.1.1.M.1 Monografske publikacije v enem zvezku", tekst ". Če
je številčenj več, jih seštejemo in vsoto navedemo z oznako "loč. pag.",
ali pa to oznako navedemo za izrazom za posebno oznako gradiva. .", trebalo bi
dopuniti u duhu teksta PPIAK-a: "Kada opisivana publikacija sadrži više od 3, a ne
više od 10 istovrsno numeriranih nizova stranica i listova ... ali ukupno ih nema više
od deset, u podatak o opsegu unosi se ukupan zbroj stranica i listova; tome se zbiru
dodaje odgovarajuće objašnjenje ... ("loč. pag. "). Kada publikacija
obuhvaća više od 10 istovrsno numeriranih nizova stranica ili listova ..., u podatku o
opsegu navodi se posebna oznaka građe 1 zv., ... a uz to u okrugloj zagradi tumačenje
("loč. pag.")". Takođe i tekst: "Če številčenja ni ali je
oštevilčen le manjši del enote, preštejemo neoštevilčene strani, liste ali stolpce
in število navedemo v oglatem oklepaju.", treba dopuniti u duhu teksta PPIAK-a :
"Nenumerirani se niz stranica ili listova navodi u podatku o opsegu samo kada tvori
čitavu publikaciju, znatan njezin dio, ili kada napomena upućuje na stranicu (stranice)
ili list (listove) takva niza."
- U odeljku "5.1.1.M.2 Monografske publikacije v več zveskih", objašnjenje
nije dovoljno za navedene primere.
- U odeljku "5.2 Druge fizične podrobnosti", objašnjenje blo bi poželjno
dopuniti sa objašnjenjem koje se ilustracije ne navode.
- U odeljku "5.3.NBM", koji nema svoj naslov, stoji tekst: ". Podatke o
merah lahko po potrebi navedemo in/ali dopolnimo v opombi (gl. 7.5)." Za ovaj podatak
postoji precizno objašnjenje u ISBD(NBM) 5.3.5 i 5.3.8, gde se kaže da, ako je
gramofonska ploča nestandardnog oblika, prečnik površine za reprodukciju unosi se kao
podatak o merama, a mere cele ploče unose se u napomenu. Mere se takođe unose u napomenu
ako je isto delo dostupno u dve verzije: kasetni film standard 8 mm i super 8 mm. Ovo
objašnjenje moguće je izostaviti ili, ako jeste napisano, onda je potrebno da se navedu
precizni uslovi. Ista primedba tiče se i objašnjenja u odeljku "5.3 CM" koji
nema svoj naslov.
- U odeljku "5.3.M/PM/S", koji nema svoj naslov, tekst treba dopuniti na
sledeći način: "... Če so mere enote neobičajne (npr. če je višina manj kot 10
cm, pri prečnem formatu, ko je širina večja od višine in ko je širina manjša kot
polovica višine), lahko razen višine navedemo še druge mere."
- U odeljku "5.4 Navedbe spremnega gradiva (neobvezno)" u objašnjenju pod
"a)" blo bi poželjno da stoji u duhu teksta: "Kada je opisivanoj
publikaciji priložena propratna građa koja nema posebno značenje i ne zahteva pobližni
kataložni opis, podatak o takvoj propratnoj građi navodi se kao peti elemenat skupine 5
kataložnog opisa.". Takođe pod "b)" blo bi poželjno da stoji: "Kada
uz neku jedinicu izlazi propratna građa koja zahteva opširniji kataložni opis podatak o
takvoj propratnoj građi navodi se u posebnom redu ispod kataložnog opisa glavne
publikacije. ..."
- U odeljku "5.5 Večvrstni kompleti", postojanje tri alternative nije korisno
za katalošku praksu (bez obzira što ih ISBD(NBM) 5.1.9 navodi), ako ne nude uslove pod
kojima se svaka od alternativa koristi. ISBD(NBM) navodi da se 3. način koristi samo ako
je sastavnih delova malo i ako za za svaki od njih treba uraditi detaljni kataloški opis,
što je princip za nacionalnu produkciju i za medije koji iziskuju specifičnu opremu za
njihovo korišćenje. S obzirom na broj uključenih biblioteka, neophodno je tumačenje u
smislu objašnjenja namene za sistem COBISS.
"6. Območje zbirke"
- U odeljku "6.0.1 Vsebina in raba ločil", posle teksta "Celotna navedbe
zbirke je v okroglem oklepaju", treba navesti tekst: "Ako postoje dve, ili više
zbirki, one se stavljaju u posebne okrugle zagrade koje su međusobne odvojene
razmacima".
- U odeljku "6.4 Navedba odgovornosti, ki se nanaša na zbirko ali podzbirko",
posle teksta "Kadar je stvarni naslov zbirke ali podzbirke generički izraz .",
obavezno se navodi podatak o korporativnom uredniku ili izdavaču. Podatak o individualnom
uredniku unosi se samo izuzetno, ako je preko potreban za identifikaciju zbirke.
"7. Območje opomb"
- U uvodnu napomenu treba uvrstiti sve tri oblasti na koje se napomene odnose, a ne samo
na bibliografski opis, a to su: formalne osobine opisivane publikacije, sadržaj
publikacije i osobine primerka.
- U uvodu nedostaju opšti propisi o napomenama, kao što su: oblik napomene, citati,
skraćenice i sl.
- U odeljku "7.1.4 Opombe o naravi, namenu, obliki, povodu za nastanek, jeziku in
pisavi" uputstvo bi trebalo dopuniti sa objašnjenjem o načinu formiranja napomene.
- U odeljku "7.1.5 Opombe k navedbi odgovornosti" koristi se izraz "glavni
autor", dok se u PPIAK-u koristi izraz "podaci o odgovornosti".
- U odeljku "7.2 Opombe k območju izdaje in o bibliografski preteklosti dela",
objašnjenje je neodređeno. Stoji kratak tekst: "Navedemo lahko opombo o viru
podatka o izdaji, podatke o prejšnjih objavah del(a) itn." Tekst treba napisati
jasnije u odnosu na situacije u kojima se napomena o izdanju navodi:
- kada u publikaciji nema podataka o izdanju, a poznato je da u njoj ima značajnih
razlika u odnosu na prethodna izdanja,
- kada u publikaciji nema formalnih podataka o izdanju, ali predgovor i drugi tekstovi
upućuju na određeno izdanje
- kada podatak o izdanju u glavnom opisu nije jasan;
- Iz objašnjenja za odeljak "7.2" izostavljena su 2 česta slučaja:
"štampano kao rukopis", "za internu upotrebu" ili slični izrazi koji
se, ako nisu deo šireg podatka s kojim se postupa kao sa podnaslovom, beleže u
napomeni."
- Nedostaje i objašnjenje o napomeni za posebne otiske.
- Za "opombe o vsebini" treba dodati objašnjenje o standardnim skraćenicama.
"9. Monografske publikacije v več zvezkih/kosih"
- Naslov prvenstveno ne utiče na izbor da se za jedinice u više delova kreira jedan ili
više zapisa; to mnogo više zavisi od namene zapisa. Koncepcija ISBD-a i AACR2R počiva
na alternativama za koje se opredeljuje kataloški centar. U samom ISBD(M) priručniku
jedan isti primer prikazan je na tri načina.
- Izrada jednog zapisa za sabrana dela u skladu je s jednom od mogućih namena kataloškog
zapisa, sa kojim se bibliografski registruje ceo izdavački projekat. Na drugoj strani,
postoji korisnik i njegovo interesovanje za delo kao intelektualno stvaralaštvo; za njega
su svi ostali podaci dodatno opterećenje na ionako ograničenom prostoru ekrana. Stoga
sintagmu ".ohranimo pregled nad celoto" treba zameniti samo uslovnim iskazom
". onda kada želimo da sačuvamo pregled celine".
- Poslednji na listi kriterijuma za izradu jednog zapisa za više delova: ."časovni
razpon, zgodovinska obdobja .", nije usaglašen sa potrebama korisnika.
- Podela na dve grupe, a potom na dve podgrupe, originalno je rešenje koje se ne nalazi
ni u jednom pravilniku.
- Podela na zaključene i nezaključene publikacije takođe je van konteksta drugih
pravilnika.
- U odeljku "9.A.2. Večstopenjski opis", u tekst bi trebalo ubaciti označeni
deo: "Večstopenjski opis uporabimo pri publikacijah ." u više delova za koje
želimo da kreiramo jedan zapis, kjer se posamezni zvezki/kosi ...". U skladu sa
svakim od navedenih razloga moguće je izraditi zapise za svaki deo ponaosob.
- U odeljku "9.A.2.2 Nezaključene monografske publikacije", Postavljanje
privremene poslednje godine izdavanja moglo bi da zbuni korisnika kome označavanje u
okviru zagrada nije mnogo blisko.
- U odeljku "9.B. Izdelamo več bibliografskih zapisov", potrebno je dodatno
objašnjenje da bi se razumeli kriterijumi za iskaz "publikacija je ostala
nezaključena".
"10. Članki in drugi sestavni deli"
- Odeljak o opisu dela nije precizan i trebalo bi tačno da upućuje na odgovarajuće
delove Priručnika za objašnjenja u vezi s područjima bibliografskog opisa.
- Nema smisla govoriti o alternativana koje u COBISS-u nisu moguće.
- Kataloška praksa navedena je kao napomena, a ne kao objašnjenje.
- Odeljke 10.3.5-10.3.7 treba isključiti.
- Podaci o matičnoj publikaciji toliko su detaljno urađeni da su često doslovno
prepisani i tekst i primeri.
- Celoviti primeri nalaze se na kraju. Zbog specifičnosti opisa, bilo bi bolje da su svi
primeri u poglavlju dati sa više elemenata.
"II. Glavni in dodatni vpis"
- Osnovna primedba na ovu celinu napisana je u delu "Opšte primedbe".
- Ovo poglavlje izdvojeno je u zaseban deo u Priručniku, iako je suštinski vezano za
"Značnice".
- Termin autor je proširen i na osobe koje nemaju intelektualnu svojimu nad delom.
- Nedostaje jasno objašnjenje za: "glavni vpis", "dodatni vpis",
"osebne", "korporativne" i "stvarne" odrednice.
- Nije uočljiva veza između podele na primarnog i sekundarnog autora i prikaza
kataloških pravila.
- S obzirom na bliskost kataloške prakse za intervjue u časopisima kataloškim pravilima
iz AACR2R, kao preciznije bi se moglo uzeti objašnjenje koja glasi: "21.25A. Ako se
izveštaj bitno ograničava na reči intervjuisane osobe, odrednica glavnog kataloškog
listića jeste ime prve navedene intervjuisane osobe ili naslov, ako je navedeno više od
tri osobe". Sporedni kataloški listić izrađuje se na ime novinara ako je ono
navedeno. U 21.25B. piše: "Ako je izveštaj bitno proširio reči osobe koja je
intervjuisana, odrednica glavnog listića je ime novinara. Odrednice sporednih kataloških
listića su imena intervjuisanih osoba. Ako ih je preko tri, onda ime prve od tih
osoba".
- Odeljci "12.3.2 Priredbe i "12.3.3 Predelave", budući izdvojeni u dve
samostalne celine, ne pružaju neposredan uvid u suprotnosti koje postoje onda kada su
povezani.
- U odeljku "12.3.1 Nadaljevanja" nedostaje sledeći tekst: "ako izlazi
zajedno sa radom prvog autora u istoj svesci ili izlazi u posebnoj svesci koja je
zajedničkim stvarnim naslovom i numeracijom povezana sa sveskom u kojoj je rad prvog
autora ." Takođe i tekst pod "b)" treba precizirati s tekstom "Ali
ako nastavak izlazi pod pod drugim stvarnim naslovom, a ni po numeraciji svezaka nije
povezan sa sveskom koja sadrži rad prvog autora, za nastavak se izrađuje posebna glavna
kataložna jedinica pod imenom autora nastavka"
- Za "Nova izdelava in priredba v prozi", precizniji je tekst: "Novo
izdanje ili preradba književnog dela, u kojoj je sačuvan književni oblik izvornoga
dela, nadalje preradba književnog dela u prozu, prozna parafraza, reprodukcija sadržaja
takva dela u proznom obliku, ili izvadak iz takva dela, uzima se kao rad pisca izvornog
dela. ...".
- Objašnjenje za "Preradbu dela za zvočne posnetke" ne postoji ni u jednom
kataloškom pravilniku. Iz objašnjenja se naslućuje da je reč o delu prilagođenom za
drugi medijskom oblik.
- Umesto pojma anonimna publikacija koristi se pojam anonimno delo.
- Odeljci "12.5 Enota vsebuje eno delo" i "12.6 Enota vsebuje več
del" okupljaju brojne primere koji su u PPIAK-u ili u AACR2R opisani posebno.
- U odeljku "12.5.3.2, koje nema svoj naslov, tekst: ". ali avtorja, ki je
grafično poudarjen, ...", treba zameniti sledećim tekstom: ". ime osobe ili
korporacije koje je u glavnom naslovu navedeno na prvom mestu".
- Nedostaje u celini objašnjenje za službene publikacije.
"III. Značnice"
- Stil prikaza kataloških pravila različit je u ovom poglavlju.
- U isti popis uključene su referalne publikacije i kataloški priručnici. Bolje bi bilo
da se referensne publikacije navedu u onim delovima poglavlja na koji se odnose.
- Isticanje nacionalne bibliografije nije uobičajeno. Više bi odgovarala formulacija
"referensna literatura na jeziku na kome je osoba stvarala".
- U uvodu se za "osebne značnice" poziva na član AACR2R koji je u ZBDS usvojen
kao izmenjen. Stoga se nameće pitanje, hoće li biti održivo dvostruko pravilo jednog,
odnosno više bibliografskih identiteta, kada su u pitanju domaći i strani autori.
- Nedovoljna su objašnjenja za "13.2.2.1 Kratice in izpisano ime".
- Odeljak "13.2.2 Variantne oblike imena" nema objašnjenja.
- U odeljku "13.3.2 Iztočnica je priimek" nedostaje objašnjenje. U PPIAK-u se
ovi članovi vode pod grupom "novovjekovni autori" i već u samom nazivu postoji
vremensko ograničenje. Potom, nedostaje objašnjenje o izboru redalice.
- U odeljku "13.3.2 Iztočnica je priimek" napravljena je podela na muška i
ženska imena koje nema ni u AACR ni u PPIAK-u.
- U odeljku "13.3.2.2 Dvojni priimek" nedovoljno je jasno objašnjenje za
devojačko prezime kao srednje ime.
- U odeljku "13.3.2 Dvojni priimek" nisu spomenuti: višečlana prezimena
između čijih sastavnih delova stoji veznik, potom pseudonim uz prezime i ime pretka uz
prezime.
- U odeljku "13.3.2.2 b) Predpona in priimek" nedostaje objašnjenje.
- U odeljku "13.3.2.2 c) Patronimik" nedostaje objašnjenje.
- Poželjno bi bilo uvrstiti objašnjenja za imena vladara novovekovnih evropskih
dinastija, koji su poznati po prezimenu.
- Termin "kazalka" iziskuje objašnjenje.
- U odeljku "13.3.4.1 Starogrški avtorji" nedostaje tekst: "Redalica je
onaj deo imena pod kojim je autor poznat u referensnoj literaturi". Referensnu
literaturu treba navesti u opštim napomenama pred ovom grupom imena.
- Poželjno bi bilo uvrstiti objašnjenja za imena neevropskog tipa.
- Formalne odrednice dobro su osavremenjene, međutim, preuzimanje principa izvornog
jezika iz dokumenata IFLA-e moglo bi da u primeni stvori teškoće i korisnicima i
bibliotekarima.
- U odeljku "14.4.3 Formalna značnica" nedostaje objašnjenje za godinu uz
političko-teritorijalnu jedinicu, kada su u pitanju zakoni (postoji primer). Pošto u
gornjem tekstu o tome ništa ne piše, a objašnjenje "delno velja" ne određuje
koji delovi PPIAK-a, članovi 172-175 važe, mislim da zapravo nema objašnjenja o
upotrebi godine. AIK u članu 220 objašnjava upotrebu godine za ustave.
- U odeljku "15.1", koji nema svoj naslov, tekst: "Stvarna značnica je
praviloma prva beseda v stvarnem naslovu in je grafično poudarjena (VELIKE ČRKE,
podčrtana).", je netačan. U PPIK-u stoji: "Ulogu stvarne odrednice u načelu
preuzima stvarni naslov. Stvarni naslov koji preuzima ulogu odrednice ne piše se u
posebnom redu".
- U delu "16. Enotni naslov" nisu spomenuti "enotni naslovi" za
samostalne delove drugih dela.
"IV. Dodatki"
"A. Definicije"
- Izraz definicija obavezuje na objašnjenja koja precizno odgovaraju terminu definicija.
AACR2R i PPIAK koriste izraze "Slovar" ili "Slovar strokovnih besed",
koji bi odgovarali i ovom priručniku.
Dodatak: napomene i primeri
Sastavila: Gordana Popović